UČENJE
Za početak da objasnim što za mene znači pojam učenje. Naime, često svjedočim kako roditelji, s najboljim namjerama, upadaju u zamku direktnog poučavanja male djece. Da se ne zavaravamo, i ja se često nađem u situaciji kad sama sebi moram reći – stani, ovo nikud ne vodi. Pretjerano objašnjavanje, puno uputa, inzistiranje na prethodno zamišljenom/planiranom scenariju, često nas odvedu u slijepu ulicu. Djeca nisu prazne posude u koje treba uliti znanje već male spužve koje upijaju što im se nudi. Pazite što i kako nudite!
PROCES
Dakle, da objasnim svojim riječima. Učenje je proces u kojem osoba kroz određeno iskustvo postaje bogatija za neku spoznaju koju kasnije u životu može primijeniti. Učenje nije samo pamćenje podataka niti golo ponavljanje određenih radnji. Učenje nije samo slušanje, gledanje ili oponašanje. Ono je sve to. Da bi nešto naučili moramo se angažirati i biti vrlo aktivni, a prije svega motivirani. Stoga je važno djeci, ali i odraslima omogućiti prirodno učenje – potaknuto vlastitim interesom i podržano kvalitetnim sadržajima koje nudimo, a ne namećemo.
GLAZBA
Glazba kod ljudi istovremeno angažira:
- i um – htjeli mi to ili ne, glazba potiče mozak i aktivira ga, bez obzira da li smo samo slušatelji ili aktivno sudjelujemo u stvaranju glazbe, neurološka istraživanja pokazuju da glazba pobuđuje različite centre u mozgu i povezuje lijevu i desnu polutku
- i tijelo – često nas glazba potakne na kretanje u njenom ritmu ili pak na pljeskanje, pucketanje prstima i naravno ples, koji je u svojim najrazličitijim oblicima usko vezan uz glazbu
- i osjetila – osim što ju čujemo, glazbu možemo dodirnuti tj. osjetiti njene vibracije, a vidjeti možemo njeno izvođenje, ali i razne vizualne prikaze glazbenih djela – to mogu biti scensko glazbena djela poput mjuzikla ili opere ili jednostavno video spot
- i emocije – sreća, tuga, ljutnja, strah, dosada, zbunjenost, zabrinutost – sve se to može naći u glazbi, a ljudi često u nekim svojim najtužnijim ili najsretnijim trenucima posežu upravo za glazbom koja odražava njihovo raspoloženje kako bi lakše izrazili, proživjeli i podijelili svoje osjećaje
ZAŠTO?
Učimo cijeli život, ali prve godine života dokazano su najvažnije. Mišići trebaju kretanje kako bi se razvili i ne bi zakržljali. Što treba mozgu?
Zašto je lakše upamtiti tekst ako je vezan na melodiju? Zašto se mucanje ne pojavljuje kad se pjeva? Zašto postoje uspavanke? Zašto glazba prati sve od rođenja, rođendana, vjenčanja pa do sprovoda?
Ovaj video nema prijevod na hrvatski pa sam prevela nekoliko uvodnih rečenica. Izvrsno odgovara na gore postavljena pitanja.
Dr. Anita Collins: “Što ako bi mnogo znanstvenih studija pokazalo da postoji aktivnost koja može poboljšati kognitivne funkcije, pomoći našem pamćenju, pomoći nam u učenju jezika, pomoći nam u regulaciji osjećaja, pomoći nam u rješavanju složenih problema i pomoći našem mozgu da bude zdraviji? Što ako je ta aktivnost blagotvorna u bilo kojem dobu života, ali znanstvnici su dokazali da je najkorisnija ako se provodi prije 7.g.? Što ako je ta aktivnost, za razliku od trenutne boli cijepljenja, u stvari ugodna?….Ova aktivnost stara je kao naše kulture i društvo samo. Ta aktivnost je glazbeno obrazovanje.”
Prvi zvuk koji čujemo i to prije nego se rodimo, su otkucaji majčinog srca. Svaki dan našeg života naše srce otkucava svoj ritam. Prije nego naučimo govoriti koristimo svoj glas. Naši životi su prožeti glazbom, a ipak ju guramo na periferiju života – ona je razbibriga za slobodno vrijeme, hobi, zvučna kulisa, ona je samo za talentirane, ona je lijepa, ali izdaleka.
Glazbu nosimo u sebi, važno je da ju osjetimo i predamo djeci njeno blago! Eto, zato!
